Pritiskom na sliku preuzmite knjigu u PDF-formatu (12 Mb), ili pritisnite na ovaj link:
Knjiga se mže preuzeti i na Academia.edu
Na 532 strane, knjiga sadrži preko 100 fotografija i 30 karata, a u indeksu imena se nalazi 4.100 stanovnika Carine i Mostara.
Recenzije na knjigu su napisali dr. Ibrahim Kajan, penzionisani profesor Fakulteta humanističkih nauka, književnik, pjesnik, urednik i nekadasnji stanovnik mahale Carina, zatim prof. dr. Faruk Taslidža, profesor historije novog vijeka i savremenog doba na Fakultetu humanističkih nauka Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru, te vanr. prof. dr. sc. Nedim Tuno, dipl. inž. geod. sa Građevinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, cijenjeni poznavalac austrougarskog geodetskog premjera i ranijih kartografskih prikazivanja naše zemlje.
Nekoliko rečenica iz recenzija:
Iz svega rečenog je jasno da rukopis Ahmeta Kurta Mahala Carina u Mostaru – historija i razvoj grada smatram izuzetno vrijednim znanstvenom djelom, posebno snažnim u obradi tema kojima naša historiografija nije posvetila nikakvu pažnju, nego je, nekim od njih, čak i falsificirala ciljeve i manipulirala žrtvama. Tekstovi su potkrijepljeni bogatom i relevantnom literaturom i nizom rezultata vlastitih istraživanja koja su trajala nekoliko godina, u kojima se autor poglavito služio modelima intervjua i razgovora. Sugovornici su mu bili preživjeli svjedoci bombardiranja mostarskih kvartova Panjevina i Carina, te također rijetki živući “akteri” davne, dječje patnje muhadžirskih dana. Knjiga obiluje brojnim imenima, nerijetko poznatih historijskih figura, ali i mase “običnog svijeta” koji – bez obzira na svoju životnu skromnost – sudjeluju u kreiranju lokalne i nacionalne historije i, Mostarcima prepoznatljive, one specifične isprepletenosti misaonosti, vedrine i humora, od čega je satkan i jedinstveni Duh grada Mostara.
prof dr Ibrahim Kajan
“Knjiga Mahala Carina u Mostaru – istorija i razvoj grada’sadrži, u istraživačkom smislu, više pionirskih tekstova i predstavlja značajan doprinos u proučavanju naše historije. Takođe, daje i nemjerljiv prilog genealoškom istraživanju mostarskih porodica”, napisao je prof. dr. sc. Faruk Taslidža.
“Nesumnjivo je da će knjiga ‘Mahala Carina’ u Mostaru skrenuti pažnju naučne i stručne javnosti na važnost kartografske građe i ostale geodetske dokumentacije kao izvora za bosanskohercegovačku istoriju i dati podsticaj drugim istraživačima da planove i karte, kao prvorazredne i nenadomjestive dokaze, upotrijebe u proučavanju istorijskih, privrednih, društvenih i urbanih prilika u našoj zemlji”, napisao je prof. dr. sc. Nedim Tuno, dipl. inž. geod.
