U ratnom vihoru 1992-95. godine ukradene su najstarije knjige i diploma (idžazetnama)kurra hafiza hadži Muhameda Kurta iz kuće u Kurtovoj ulici broj 3. u Mostaru. Idžazetnama se pojavljuje 2016. godine na tržištu starih stvari i knjiga i promijenila je desetak “vlasnika”, da bi na kraju dospjela do Dejana Spaića iz Zenice. Hafiz Haso Popara, diplomirani orijentalista, arabista i turkolog, koji u Gazi Husrev-begovoj biblioteci radi na kataloškoj obradi orijentalnih djela i dokumenata u rukopisima Gazi Husrev-begove biblioteke, utvrdio je da idžazetnama pripada Muhamedu Kurtu iz Mostara. Dejan Spaić, koji je veliki poštovalac djela Muhameda Šefketa Kurta, tuzlanskog muftije, koji je 1942. godine spriječio pogrom tuzlanskih Srba, predao je idžazetnamu Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu, sa zahtjevom da Biblioteka obavijesti o tome familiju Kurt u Mostaru.
Idžezetnamu je na bosanski jezik preveo hafiz. Jusuf-ef. Bećoja, imam, hatib i muallim Karađoz-begove džamije u Mostaru i rukovodilac Centra za učenje Kur’ana.
Prevod idžazetname na bosanski jezik pogledajte ovdje.
Prevod u PDF formatu sa svim fusnotama možete otvoriti ovdje.
Hafiz Bećoja se posebno zahvaljuje Mostarskom muftiji, mr Salemu ef Dedoviću na poticaju da tekst prijevoda idžazetname na bosanski jezik, uz prezentirane podatke iz biografije hafiza Muhammeda efendije i genealogije o mostarskoj porodici Kurt, bude sačinjen kao izvorni naučni rad koji će se publikovati u Zborniku radova Dani mevluda i zikra. Prevodioc se također zahvaljuje uvaženoj mr. hfz. Lejli Boškailo, profesorici islamske dogmatike (aqāid) i arapskog jezika u Karađoz-begovoj medresi u Mostaru, na stručnoj pomoći i recenziji teksta prijevoda Idžazetname na bosanski jezik.
Pet redaka idžazetname je dešifrovao, vokalizirao i na bosanski jezik preveo hafiz Haso Popara, diplomirani orijentalista, arabista i turkolog.
Fotografije idžezetname možete otvoriti i pogledati kao PDF-dokument.
Porodica Kurt iz Mostara 