Lice stare sehare ukomponovano u sliku. Slikar Ibrahim Novalić, ulje na platnu130x67cm
Lice stare sehare ukomponovano u sliku. Slikar Ibrahim Novalić, ulje na platnu 130x67cm

Dr V. Kurt naslijedio je od svoga oca dr Alije Kurta porodično stablo porodice Kurt iz Mostara. Alija je to opet naslijedio od svog oca hadži Muhameda Šefketa Kurta (1879-1964), koji je bio muftija u Banja Luci i Tuzli. Muhamed Šefket je to vjerovatno dobio od svog oca hadži Fadila (sin Ahmeta) Kurta (1845-1893) koji je bio muderis u Travniku.

Prema tom dokumentu i predanju braća Halil i Mehmed Kurt naselili su se u Mostaru oko 1700. godine. Izbjegli su iz mjesta Perušić u Lici poslije pada tog dijela Otomanskog carstva u ruke Austrije. Prije su nosili nadimak ili prezime Kasumović. Poslije nekog  boja radi ispoljene hrabrosti dobivaju nadimak Kurt (Vuk na turskom) koje kasnije prelazi u prezime. Dr Alija Kurt (1912-1984) u Perušiću je vršio istraživanja koja to dokazuju. Sin dr Alije nikada nije saznao u čemu se sastoje ti dokazi jer otac je iznenada umro, tako da o tome nisu nikada stigli  razgovarali.  Kasumovići su u Liku došli iz „Undžurovine“,  kako su se tada zvali dijelovi današnje Hrvatske i Mađarske pod Osmanskim carstvom.

Ovaj  dokument je bio temelj u istraživanju. U radu je primijenjena metoda dokazivanja i opovrgavanja. Polazi se od toga da je porodično stablo tačno, a traže se argumenti i dokazi iz drugih izvora, analiziraju okolnosti i razlozi pomoću kojih se dokazuje da je dokument u cijelosti ili dijelom tačan ili da je moguć. Nadalje trebalo je vrlo pažljivo povezati indirektne dokaze ili indicije kako bi se ustanovio nečiji identitet ili međusobna povezanost. Prilikom izrade historije jedne porodice mora se znati više od golih faktografskih informacija. Potrebno je  znati historijski, društveni i porodični kontekst u kojem su pojedinci u određeno doba živjeli.

Kao pomoć budućim istraživačima, tamo gdje je to bilo potrebno, u najkraćim crtama objašnjena je politička i društvena pozadina nekih događaja i pojava. Za ovo je korištena literatura navedena na kraju rada koju preporučujemo svima koji istražuju historiju neke porodice koja se proteže nazad u tursko doba.

Direktno za izradu rodoslova i historije porodice Kurt iz Mostara kao i prezimena Kurt korišteni su slijedeći dokumenti, arhive i izvori:


  • Dokumenti šerijatskog suda (vidi dole) koji se nalaze u Arhivu Hercegovine u Mostaru u kojima se pominju članovi porodice  Kurt (303 fotokopije dokumenata formata A4 i A3 koji sadrže smrtovnice, vjenčane listove, ostavinske rasprave, tužbe, brakorazvodne parnice, katastarske izvadke, davanje punomoći, dostavnice, ovjere potpisa, preuzimanje starateljstva, zapisnike i drugo).
  • Sidžil mostarskog kadije 1632-1634
  • Sidžil mostarskog kadije, fragmenti 1635-1783
  • Sidžil mostarskog kadije 1828-1842
  • Sidžil nevesinjskog  kadije 1767-1775
  • Sidžili blagajskih  kadija 1697-1793, 1760-1835, 1728-1732 (regesta), 1796-1810,
    1769-1787
  • Arhiv i knjižnica Franjevačkog samostana u Mostaru
  • Hasandedić, Hivzija, Muslimanska baština Bošnjaka u južnoj (srednjoj) Hercegovini, Islamski kulturni centar Mostar 1997.
  • Hasandedić, Hivzija, Spomenici kulture turskog doba u Mostaru, Veselin Masleša 1980.
  • Hasandedić, Hivzija, Muslimanska baština Bošnjaka II: Herceg Novi i okolina, Vrgorac i okolina, Imotska krajina, Makarsko primorje, Zapadna Hercegovina, Islamski kulturni centar Mostar 1999.
  • Hasandedić, Hivzija, Genealoška istraživanja /porijeklo i status, istaknuti pojedinci nekih bošnjačkih porodica/ Arhiv HNK/Ž Mostar 2008.
  • Anali Gazi Husref-begove biblioteke, Sarajevo,  br. I-XXXIV.
  • Svjedočenja i intervjui sa najstarijim članovima porodice Kurt
  • Dokumenti i fotografije iz više privatnih arhiva.
  • Telefonski razgovori sa drugim osobama koje nose prezime Kurt.
    Telefonski imenici
  • Virtuelne biblioteke kao Google.books, Academica.org, Scribd.com, DiZbi-Digitalna zbirka Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Cidom.org i druge.
  • Geneaološke baze podataka kao Forebears.io, MyHeritage.com te Ancestry sa deset milijardi istorijskih dokumenata.

Šerijatski sud:U periodu  austrougarske  vladavine  i  u  vrijeme  Kraljevine  SHS/Jugoslavije,  šerijatsko pravo primjenjivano  je kao  personalno  pravo  muslimana  regulirajući  porodične,  nasljedne,  bračne  i  vakufske  odnose.  U  ovom  periodu  oblast  krivičnopravnih  i  imovinskih  odnosa  regulirali  su  državni  sudovi.  Ukidanjem  šerijatskih  sudova  u novoj Jugoslaviji, 1946. porodični,  nasljedni,  bračni  i  vakufski  poslovi  prešli  su  u nadležnost državnih, građanskih, sudova.” / prof. dr. Enes Durmišević, Prošlost-Sadašnjost-Budućnost

 Sljedeća stranica

Advertisements

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s