Nastanak prezimena Kurt

Nastanak prezimena Kurt

Postoje tri glavna tumačenja u vezi nastanka prezimena Kurt koja su potpuno nezavisna jedni od drugih:

• u zemljama pod Osmanskim carstvom od imenice “kurt” iz turskog jezika sa značenjem vuk. U ovaj korijen mogu se uključiti i imena stanovnika na Balkanskom poluostrvu koji po zauzimanju njihovih postojbina od Osmanskog carstva prelaze na islam i uzimaju ime Kurt, ili svoje postojeće narodno ime Vuk ili prezime Vuković prevode na turski.

• od talijanskog Cort (Kurt), Cortini, kako su se zvali stanovnici i obrađivači zemlje na srednjovjekovnim vlastelinskim gospodarstvima; od talijanskog curtis = dvor,

• od njemačkog imena Kurt, koje je nastalo od imena rimskog plemena Curtius sa značenjem skraćen; latinski curtus = skraćen, prikraćen); u njemačkom jeziku Kurt je i hipokoristik imena Konrad (germanski = mudri savjetnik).

Rasprostranjenost prezimena Kurt

Prezime Kurt nije uopće tako rijetko kao što na prvi pogled izgleda. Susrećemo ga u skoro svim zemljama svijeta, ali su korijeni nastanka prezimena u pojedinim zemljama sasvim različiti. Prema stranici Forebears 2014. godine 236 000 osoba je imalo prezime Kurt. 89% svih koji nose to prezime žive u Turskoj gdje se svaki 365. stanovnik preziva Kurt (vidi tabelu dolje).

Zemlja	Broj osoba sa prezimenom Kurt	Učestalost	Mjesto na tabeli
Turska	209 796	1: 365	19
Njemačka	8 708	1: 9 269	824
SAD	2 054	1: 155 925	16 190
Austrija	1 179	1: 7 233	648
Rusija	1 170	1: 124 845	14 893
Alžir	893	1: 43 337	7 551
Švicarska	873	1: 9 348	1 028
Filipini	838	1: 119 449	17 255
Francuska	747	1: 88 299	12 467
Brazil	731	1: 277 710	17 837
Holandija	669	1: 25 207	3 874
Maroko	537	1: 62 105	9 594
Engleska	532	1: 101 504	11 618
Poljska	525	1: 73 326	11 594
Bosna i Hercegovina	477	1: 7 949	1 526

Najviše osoba u svijetu koje se zovu Kurt dobila su prezime od imena Kurt što na turskom jeziku znači vuk, kurjak. Budući istaživači rodoslova familije Kurt ne trebaju gubiti vrijeme tražeći „rođake“ negdje po Turskoj ili zapadnim zemljama Evrope. Ako uzmemo u obzir da u jednoj porodici ima maksimalno pedeset živućih potomaka, znači da 200.000 Kurta u Turskoj žive u 4.000 porodica koji između sebe vjerovatno nisu u nekom srodstvu, a ime Kurt koje je nosio neki njihov daleki predak vremenom se pretvorilo u prezime njegovih potomaka. U svim zemljama Evrope postoje porodice koje nose ovo prezime, a oni su potomci ekonomskih imigranata iz Turske koji su došli u te zemlje početkom 1960-tih godina i kasnije. Samo u telefonskom imeniku Švedske ima šest osoba koje se zovu Ibrahim Kurt! Kurti iz Turske doseljavali su se također u SAD, Kanadu, Australiju i druge zemlje svijeta.

Tako se vidi da je turski vojnik Ibrahim Kurt prebačen iz Tokija u američku bazu Hickam Air Force Base, Honolulu, na Havajima 21. novembra 1956., ili da je 18-godišnji Ahmet Jusuf Kurt iz Palestine, po nacionalnosti Asirijanac doplovio u New York brodom Olympic 1. juna 1921. godine u potrazi za boljim životom. Za osobe sa Bliskog istoka koje nose muslimanska imena ne znači automatski da su islamske vjere.

U Rusiji ima preko hiljadu Kurta sa ruskim imenima. Možda su to potomci Krimskih Tatara koje su uzeli to tursko ime dok je Krim bio pod osmanskom imperijom?

U Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj pored Kurta turskog porijekla ima i Kurta čije prezime ima sasvim drugo porijeklo; od njemačkog imena Kurt, koje je nastalo od naziva rimskog plemena Curtius ili imena Konrad. U njemačkom govornom području i u Skandinaviji često je ime Kurt ili Curt. To ne treba poistovjećivati sa prezimenom Kurt.

Mnogo protestanata sa prezimenom Kurt živi u Engleskoj, Irskoj, SAD i drugim zemljama. Također ima Jevreja sa prezimenom Kurt. Znatan broj tih Jevreja živio je u Mađarskoj i mnogi su pogubljeni u toku Drugog svjetskog rata u nacističkim logorima.

U Ancestry bazi podataka koja sadrži deset milijardi dokumenata sa četiri milijarde imena može se naći 652 000 dokumenata koja sadrže prezime Kurt. To su uglavnom Kurti koji žive u anglosaksonskim zemljama i nema podataka o nekim Kurtima sa Balkana (2015. godina).

U raznim bazama podataka u zemljama zapadne Evrope i SAD kasnije će se moći naći podaci o potomcima mostarskih Kurta koji su kao ratne izbjeglice došli u te zemlje početkom 1992. i kasnijih godina.

Nastanak i rasprostranjenost prezimena Kurt u BIH, Hrvatskoj i Srbiji

Kod svih ranijih naroda se vjerovalo da zli duhovi mogu naštetiti djeci, pa su im davali profilaktična (zaštitna) imena vjerujući da će ih ona zaštititi od zlih i demonskih sila. Zato su djeci davali imena sa značenjem vuk, tigar, panter, lav, zmija i slično. Naime, raniji narodi su davanjem takvog imena djetetu očekivali i životnu sposobnost i okretnost kao što je imala neka od životinja čije su mu ime dali. To je prepoznatljivo i u starim slavenskim imenima, kao što su: Milovuk, Dobrovuk, Vukobrat, Vukodrag i dr. Iz Dolaskom Osmanlija na Balkanu pojavljuju se i druga zaštitna imena. Tako imamo: Kurt = na turskom Vuk4; Kaplan = tur. tigar, panter; Esed, Hajdar = ar. lav; Arslan = tur. lav; Osman = ar. mlada zmija, itd. Prema mišljenju onomastičara prof. Ismeta Smailovića, Kurt je rijetko bosnjačko ime izvedeno iz turskog jezika koje kasnije postaje češće kao prezime. U turskom jeziku postoji više narodnih izreka vezanih za vuka: „Kurt kartaldan kurtulmaz“ (Vuk se ne može suprotstaviti orlu) ili „Kurtu kulağından tutmak güçtür“ (Teško je vuka za uši uhvatiti).

Imenica “vuk” je također jedna od najplodnijih antroponimijskih osnova u jeziku stočarskog stanovništva dinarskog područja, kako u Hrvatskoj tako i u Bosni i Hercegovini, ali i u ostalih južnoslavenskih naroda. Do Tridentskog sabora (1545-1563. godine) i u Hrvata je bilo i uobičajeno i veoma često ime Vuk, koje se davalo djeci s uvjerenjem da će ih svojom mistično-magičnom moći osnažiti, ali i štititi od raznih opasnosti i neprilika. Zbog preporuke Tridentskog sabora o njegovanju biblijskih i svetačkih imena na štetu narodnih, ali i još niza okolnosti, od 18. stoljeća, ime  Vuk i brojne izvedenice od njega neopravdano i nepravedno se vezuju gotovo isključivo uz pravoslavlje i srpstvo.

To se možda desilo zato što su i roditelji kasnijeg reformatora srpskog jezika, Stefanovića Karadžića, svom slabašnom sinu dali ime Vuk u nadi da će se zli duhovi prepasti i ostaviti ga na životu.

Nekadašnje obilje zastupljenosti osnove vuk sačuvalo se upravo u hrvatskim prezimenima. U Hrvata je više od tri stotine tih prezimena.

Neki su opet prelaskom na islam mijenjali svoja imena i prezimena i prevodili ih na turski, arapski ili na perzijski jezik. Tako je od Vuk nastalo ime Kurt, od Strahinja ime Kokurt, od Soko ime Baz i Šahidin, od Zec ime Taušan itd.6 Ime Kurt dobivao se i kao nadimak, naprimjer vojnici koji su bili hrabri i okretni u boju nosili su taj nadimak koji je kasnije prelazio u ime, a još kasnije u prezime.

Kao i Kurt slična su jezičnog postanja i prezimena: Kurta, Kurtak, Kurtalić, Kurtalija, Kurtanjek, Kurtćehajić, Kurte, Kurtek, Kurtić, Kurtagić, Kurtbegović, Kurtović, Kurtušić, Kurto, Kurtov. Ova prezimena srećemo najčešće u BiH i u dijelovima Hrvatske koja su nekad bila pod Turskim carstvom. U Albaniji i Kosovu česta su prezimena Kurti i Kurtaj.

Na hrvatskim otocima i dijelu Dalmacije koje je bilo pod Mlecima dio osoba nose prezime koje je možda nastalo iz drugog korijena – od talijanskog Cort (Kurt), Cortini, kako su se zvali stanovnici i obrađivači zemlje na srednjovjekovnim vlastelinskim gospodarstvima; od talijanskog curtis = dvor.