„Najljepša knjiga je zapisana u genetskom nasljeđu svakog čovjeka. U našem DNK-genomu zapisani su svi momenti koji su se desili našim roditeljima, njihovim roditeljima i njihovim najdaljim precima. U genetičkom materijalu stanovništva Bosne i Hercegovine sadržano je nasljeđe svih populacija koje su prolazile i živjele na našem prostoru i ostavile potomstvo“. [1]

Područja u kojima su živjeli preci porodice Kurt iz Mostara
Karta: Područja u kojima su živjeli preci porodice Kurt iz Mostara. (Summary of Mostar Kurt family)

DNK analizom pisca knjige, Ahmeta Kurta, željeli smo provjeriti odgovara li tvrdnja iz poglavlja Odakle su porijeklom mostarski Kurti?, da su ”mostarski Kurti pripadnici autentičnog, starosjedilačkog bosanskohercegovačkog stanovništva koji su islam prihvatili u periodu od XIV do XVI stoljeća”.

Početkom 2000-tih godina tehničke mogućnosti analiziranja sastava i strukture DNK (dezoksiribonukleinske kiseline), koja sadrži naše genetsko nasljeđe, počele su napredovati velikim koracima. Analiza DNK koja je prije desetak godina koštala desetine hiljada dolara danas (2017) se može naručiti preko interneta za samo sto ili dvije stotine dolara. Istraživanje se temelji na djelićima ljudske DNK koji se nasljeđuju od roditelja i koji se kroz generacije mijenjaju – mutiraju. Postoje testovi kojima se uspoređuje DNK koja se prenosi sa majke na svu djecu[2], Y-test[3] kojim se analizira nasljedstvo po muškoj liniji, te test kojim se analiziraju nasljedne gene od oba roditelja[4]. Cijelo vrijeme se dograđuje zajedničko porodično DNK-stablo svih ljudi na svijetu. Razne grane – haplogrupe – na tom stablu određuje se kombinacijama slova i brojeva.[5] Svaka osoba u svome hromozomu ima zapisane sve mutacije od nastanka prvog čovjeka, što uveliko olakšava istraživanje ljudskih migracija kroz prahistoriju. Mutacije su u osnovi rezultat prilagođavanja organizma uslovima spoljašne sredine. Pogledajte ovdje kako nasljeđujemo naše gene.

Jednostavan postupak i pristupačna cijena[6] uveli su DNK testiranje u istraživanje rodoslova vlastitih porodica, traženje geografskih korijena, ili traženje bioloških predaka i rođaka adoptiranih osoba. Osobe koje traže svoje genetsko porijeklo istovremeno pomažu da se složi mozaik zajedničke genetske prahistorije, te postaju ”Citizen scientist”, istraživač-amater.[7] Postoji mnogo Facebook grupa i foruma[8] gdje ovi ”građani-naučnici” razmjenjuju informacije i traže zajedničke pretke. U isto vrijeme svojim pojedinačnim rezultatima pomažu profesionalnim geneolozima u njihovim naporima da se sazna što više o porijeklu čovjeka i ljudskim migracijama. Osoba koja je uradila neki DNK test može, ako to želi, svoje rezultate učiniti dostupnim drugim ljudima i profesionalnim istraživačima ljudske prahistorije kroz proučavanje mutacije ljudskih gena.[9] Cijeni se da je do početka 2017. godine oko pet miliona[10] ljudi širom svijeta naručilo neki od DNK testova, a broj testiranih se povećava po stopi od deset posto godišnje. Osim ovih, ličnih istraživanja, razne naučne institucije širom svijeta vrše geneološka ispitivanja. Tako su u Bosni i Hercegovini 2005. godine uzeti uzorci DNK od 256 muškaraca sa ravnomjernom zastupljenošću Bošnjaka, Hrvata i Srba te istražena genetička sličnost i raznolikost bosanskohercegovačke populacije.[11] Rezultati su pokazali da ”preko 50 posto stanovništva na našim prostorima vuče izravno podrijetlo od ljudi koji su na ovim prostorima preživjeli ledeno doba (haplogrupa I-P37), jedan dobar postotak njih potječe od onih koji su zadnje ledeno doba preživjeli na prostorima Ukrajinskoga bazena, a na ove prostore u više migracijskih valova su se počeli doseljavati unatrag 2000 godina (time su obuhvaćene i migracije nama povijesno poznate kao seoba Slavena). Bitan podatak je i činjenica da je značajan postotak ljudi koji žive na području BiH genetički povezan s ljudima koji su se tijekom, malo prije i malo poslije neolitika, doseljavali iz pravca Bliskoga istoka i jugoistoka Balkana[12]. Godine 2013. izvršeno je slično istraživanje na 506 međusobno nepovezanih muškaraca, koje je potvrdilo predhodna ispitivanja, da tri populacije u Bosni i Hercegovini imaju istu genetsku pozadinu, a da je bosanskohercegovačko stanovništvo jasno smješteno unutar evropskog genetskog bazena.[13]

haplogrupa-i-2a

Karta rasprostiranja haplogrupe I-P37 koja u radu D. Marjanovića i drugih ”The Peopling of Modern Bosnia-Herzegovina..“ (2005) nosi oznaku I1b. 2007. godine otkrićem mnogih drugih haplo-podgrupa došlo je do preimenovanja naziva i izmjene oznake I1b u I2a1 ([14]). Vidimo da su geneološke karte najsličnije meteorološkim i nemaju nikakve veze sa današnjim državnim granicama i nacijama. Treba znati da se genetika nikada ne odnosi na nacije, nego na populacije.

Genetička geneologija je dinamična grana nauke gdje se svakodnevno otkrivaju nove grane i grančice na filogentskom stablu čovječanstva. Rad D. Marjanovića i drugih je iz 2005. godine kada se znalo samo za grupu I-P37 i M26 ispod njega. U međuvremenu, zahvaljujući uvođenju novih naprednijih programa i testova, otkriveni su ogranci (downstream) od grupe I-P37. Tako se danas (2017) zna da večina stanovništva Balkana ima odvojak od I-P37 koji se popularno zove Dinarski haplotip.

Pisac knjige je uradio autosomalni[15] i YDNK test. Y37 test je odabran jer daje zadovoljavajuće rezultate u traženju geografskog porijekla muških predaka što je bio cilj. U svim društvima, a posebno na Balkanu, praktikuje se patrilokalnost, što znači da muškarci imaju tendenciju živjeti bliže svome mjestu rođenja u odnosu na žene, te se za Y hromosom očekuje da pokaže povećanu geografsku specifičnost u odnosu na druge DNK markere[16]. U genetskom zapisu Y hromosoma tokom stotine hiljada godina razvili su se genetski markeri pomoću kojih možemo naći geografske korijenje naših pra-otaca, čak 7.000-8.000 generacija unazad.[17]

REZULTATI DNK TESTA PISCA KNJIGE

Genetsko nasljeđe starih Evropljana (Ancient European Origins)

Sve populacije u Evropi imaju mješavinu gena, u raznim procentima, tri najveća vala naseljavanja evropskog kontinenta. To su takozvani Lovci-sakupljači (Hunter-Gatherers), Prvi poljodjelci (Early Farmers) i Ratoborni pastiri iz stepe – ljudi brončanog doba (Metal Age Invaders). Ovaj test upoređuje u kojem procentu autosomalna DNK davaoca uzorka odgovara uzorcima dobijenim iz skeleta tri glavne grupe ljudi koje su naseljavale Evropu, a čiji su ostaci nađeni prilikom arheoloških iskopavanja u Evropi. Ovaj test će se vremenom nadopunjavati rezultatima genetskih istraživanja arheoloških ostataka izvan Evrope.

Tri glavna pravca naseljavanja Evrope i procenti gena tri populacije u uzorku DNK pisca knjige.
Na karti tri glavna pravca naseljavanja Evrope i procenti gena tri populacije u uzorku DNK pisca knjige.

Lovci-sakupljači (Hunter-Gatherers) 38%

Centralna Evropa je neposredno poslije ledenog doba, koje je završilo prije otprilike 11.700 godina, bila obrasla travom i niskim rastinjem koje su pasla stada irvasa, bizona, konja, mamuta i drugih životinja. Opstanak Lovaca–sakupljača se bazirao na lovu i sakupljanju šumskih plodova. Pratili su migracione rute stada životinja, te na taj način naseljavali sve dijelove Evrope. Tipična mitohondrijska haplogrupa je U5 ili U2, dok je haplogrupa po muškoj liniji I. U genima pisca knjige, Ahmeta Kurta, koji se odnose na nasljeđe Lovaca-sakupljača dvije trećine su[18] geni lovaca koji su živjeli u zapadnom dijelu Evrope, a jedna trećina geni Istočnih lovaca čiji su ostaci pronađeni na Kavkazu i koji su se odvojili od lovaca na zapadu prije 45.000 godina[19].

Rani poljodjelci (Farmers) 47%

Prvi tragovi bavljenja ljudi zemljoradnjom, koje je počelo od prije 11.500 godina, pronađeni su u području „Plodnog polumjeseca“, kako se radi svog izgleda na karti, nazivaju dijelovi Jordana, sjeverne Sirije, istočne Turske, te doline rijeka Eufrata i Tigrisa[20]. Prije otprilike 7.000-8.000 preko Kipra i Egejskog mora ljudi koji su živjeli od zemljoradnje i uzgoja domaćih životinja, pretežno svinja i koza, započeli su migraciju na evropski kontinent. Ova migracija označava početak mlađeg kamenog doba – neolita. Rani poljodjelci izašli su iz Afrike takođe prije 54.000 godina, ali su se zaustavili na Srednjem istoku i Kavkazu. Njihovom migracijom prema Evropi ova grupa se, poslije 30.000 godina, ponovo susreće sa Lovcima-sakupljačima. Analizom DNK skeletnih ostataka ove grupe utvrđeno je da njihov Y hromosom pripada haplogrupi G2a, dok je mitohondrijska haplogrupa N1a.[21]

Ratoborni pastiri iz stepe – ljudi brončanog doba (Metal Age Invaders) 16%

U trećem valu naseljavanja Evrope koji se desio prije 4.000-5.000 godina dolaze ljudi iz avroazijskih stepa. Uveli su velike promjene u kulturu i društveni život. Sa sobom donose metalni alat, pripitomljene konje i kola na točkovima, što je enormno povečalo pokretljivost ljudi i obradu većih zemljišnih površina. Sa njima se u Evropi, vjerovatno, širi indoevropski jezik. Dolaskom ovih stepskih osvajača u Evropi se proširio Y-hromosom haplogrupe R1a i R1b.

Geografsko porijeklo (Population Clusters)

Kod nekih kompanija koje vrše DNK testove analiza geografskog porijekla pogrešno se naziva traženjem etničkog porijekla[22]. Test ”Geografsko porijeklo”[23] pokazuje samo vjerovatnoću da geni davaoca odgovaraju večini gena neke ili nekih od dvadeset četiri referentne grupe (april 2017) stanovništva sa određenog geografskog područja[24] i nema nikakve veze sa etničkom pripadnošću davaoca uzorka DNK. Ovu podjelu je napravila  firma FamilyTreeDNA, a druge firma imaju drugačiju podjelu referentnih grupa, vidi dalje u tekstu. Napominjemo da ove rezultate ne treba uzimati previše ozbiljno iz više razloga.

Karta genetskog porijekla
Na karti procenti podudaranja nasljednog genetskog materijala pisca knjige sa genima populacije iz markiranih geografskih područja.

Istočna Evropa 56%

Klaster obuhvata Letoniju, Ukrajinu, Rumuniju,  Poljsku, Češku, Slovačku, Madžarsku, sjeverni dio Bugarske, sjeverni rub rub balkanskih država, te  istočnu polovinu Njemačke. Ovaj klaster je nastao fuzijom Lovaca-sakupljača iz zapadne Evrope, Ranih poljodjelaca sa Bliskog istoka, te Ratobornih stepskih pastira. Trgovina i osvajanja jako su utjecala na genetsko formiranje ovog klastera koji je veoma složen. Od devetog do jedanaestog stoljeća Vikinzi su u ovom području držali trgovinski put od Skandinavije do Carigrada. Kasnije provale Mongola te iranskih plemena takođe su ostavile genetskog traga u ovom području.

Jugoistočna Evropa 44%

Klaster jugoistočne Evrope se sastoji od današnjeg stanovništva iz područja Italije, Grčke,  te zemalja zapadnog Balkana od Bugarske do Hrvatske. Današnje populacije u jugoistočnoj Evropi imaju najviše genetske srodnosti sa Ranim poljodjelcima čije migracije u Evropu su počele prije otprilike 11.000 godina i koji su se na svom putu miješali sa izoliranim skupinama postglacijalnih lovaca-sakupljača.  Migracije u vrijeme Aleksandra Velikog, rimska osvajanja, prodori germanskih plemena i Slavena jako su utjecale na genetsko formiranje ovog klastera.

Rezultati geografskog porijekla, na osnovu istog DNK-uzorka i analize, kod firme MyHeritage izgledaju nešto drugačiji – vidi kartu dolje – jer ova firma ima podjelu referentnih grupa u 42 geografske regije. I ova firma na web-stranici reklamira otkrivanje etničkog porijekla što je pogrešno – rezultat otkriva samo vjerovatnoću da vi i vaši preci sa majčine i očeve strane imaju u svojim nasljednim genama neka podudaranja sa referentnom grupom sa određene geografske regije.

Rezultati testa geografskog porijekla pisca knjige Ahmeta Kurta kod firme MyHeritage

 

Geografsko i genetsko porijeklo muških predaka porodice Kurt

Pisac knjige ima haplogrupu I-P37, detaljnije I-CTS10228 (I2a1b2a1), popularno Dinarski južni klaster. Cijeni se da ovu podgrupu ima oko deset miliona ljudi, a najviša frekvencija je kod Hrvata, Bošnjaka, Srba, Crnogoraca i Makedonaca, a u nešto manjoj mjeri je zastupljena u Sloveniji, Bugarskoj, Rumuniji, Češkoj, Slovačkoj, južnoj Poljskoj, Moldaviji i zapadnoj Ukrajini.

Na osnovu ovih rezultata može se rekonstruisati kretanje najdaljih predaka mostarskih Kurta[27].

Klima na zemlji se ciklično mijenjala između perioda ledenog doba i perioda otopljavanja, kada bi se ledenjaci povlačili. Tokom jednog od tih otopljavanja, otprilike prije 54.000 godina, anatomski moderni ljudi (eng. Anatomically Modern Homo sapiens: AMHS)[28] izašli su iz Afrike, te boravili oko 5.000 godina na području današnje Saudijske Arabije i Bliskog istoka. Vremenom, grupa prvih ljudi izvan Afrike se podijelila. Jedni su otišli istočno i tokom narednih 20-40 hiljada godina naselili Sibir, Južnu Aziju i Australiju. Druga grupa je ostala na Bliskom istoku i Kavkazu. Treća grupa, u kojoj je bio i predak mostarskih Kurta, naselila se u Evropi. Zadnje ledeno doba počelo je prije 20.000 godina i trajalo do 11.700 godina prije našeg doba. Stanovništvo se višestruko smanjilo, a preostali ljudi se povlače u nekoliko enklava koje nisu bile pod ledom – granično područje između Francuske i Španije, zapadni Balkan (područja današnje Bosne i Hercegovine i Hrvatske), obala Crnog mora, Kavkaz, te oblasti u današnjoj Rusiji. Prije 21.200 godina[29] formira se posebna haplo podgrupa (I-P37) ljudi koji su živjeli na području današnje južne Italije i zapadnog Balkana. Na tom području najvjerovatnije su ”prezimili” i preci današnjih Kurta. Prestankom ledenog doba dolazi do novih migracija. Balkan je prvi na udaru vala naseljavanja nove populacije, zemljoradnika sa Bliskog istoka, koji je počeo prije 10.000 godina. Tokom desetine hiljada godina od loze I-P37 stvorilo se više ogranaka i grančica. Zadnji poznati S17250 ogranak, kojem pripadaju i mostarski Kurti, star je samo 1.900 godina. Ima više scenarija migracije ovog ogranka, ali nijedna alternativa nije potvđena naučnim istraživanjima. Možda su neki potomci ove grupe sa Balkana otišli na istok, u područje današnje Ukrajine, Češke i južne Poljske, i poslije više hiljada godina, postali preci Slavena? Možda su onda njihovi potomci sa ostalim grupama koje su tvorile slavensku društvenu grupu, tokom povratne migracije, u 5-6 stoljeću ponovo došli na Balkan i pomiješali se sa zatečenim rimskim i predrimskim stanovništvom? Zatečeno stanovništvo se jezički slavenizira, a pridošli Slaveni koji su bili u manjini, u postepenom, hiljadugodišnjem, procesu se asimiliraju?
Genetika može ponuditi samo, takozvani, genetički scenarij naseljavanja. Nažalost, ponekad interpretacije rezultata ovih istraživanja poprimaju mitske i, u najmanju ruku, senzacionalističke, ali netačne okvire[30].

Mjesta rođenja najstarijih poznatih predaka muških testiranih osoba koje imaju neka podudaranja u hromozomu Y sa piscem knjige.
Na karti mjesta rođenja najstarijih poznatih predaka muških testiranih osoba koje imaju istu haplogrupu i  neka podudaranja u hromozomu Y sa piscem knjige.

U rezultatu svog Y37 testa pisac knjige je dobio oko dvije stotine ”rođaka”[31] sa kojima bi mogao imati zajedničke pretke od 720 do 10.000 godina unazad. Nema podudaranja rezultata sa nekom testiranom osobom sa kojom bi imao zajedničkog pretka bliže od 18-24 generacije unazad (prije 540-720 godina).

Zaključak

Rezultati genetskog testa Ahmeta Kurta potvrđuju da su mostarski Kurti pripadnici autentičnog, starosjedilačkog bosanskoheercegovačkog stanovništva, a na prostoru Bosne i Hercegovine ili najbližih područja se nalaze, najkraće od prije 1.500-2.000 godina, a vjerovatno od prije 10.000-20.000 godina.

Genetski test je siguran način za utvrđivanje srodnosti između dvije ili više porodica. Bilo bi dobro kada bi muški članovi iz drugih porodica Kurt i Bosne i Hercegovine izvršili, najmanje, Y37 test kako bi se ustanovilo eventualno srodstvo sa mostarskim Kurtima.

Autosomalni i Y-DNK test se preporučuje i osobama koje imaju zajedničko prezime, ali ne znaju da li imaju zajedničkog pretka, kao na primjer Serdarevići, Selimovići, i drugi.

U mnogim pisanim dokumentima i porodičnim predanjima tvrdi se da su neke bošnjačke porodice potomci visokih osmanskih činovnika koji su došli u Bosnu iz Turske, dobili timare i tu ostali. Genetskim testiranjem članova ovih porodica nesumnjivo bi se utvrdilo njihovo geografsko i genetsko porijeklo, pošto postoji znatna razlika u genomu bosanskohercegovačke i turske populacije.

Sljedeća stranica: Kako nasljeđujemo naše gene?

FUSNOTE-IZVORI:

[1] Predavanje bosanskohercegovačkog genetičara, prof. Damira Marjanovića, vidi https://www.youtube.com/watch?v=JPSfE95Fc9g, publikovano 4. decembra 2016.

[2] mtDNK test se zove po mitohondriji, tjelešcima u stanici, koja se iz pokoljenja u pokoljenje prenose samo preko majki na svu njenu djecu. Uspoređujući sličnosti i razlike u mitohondrijskoj DNA moguće je utvrditi stepen srodstva po majčinskoj liniji između dvaju pojedinaca, te istraživati srodstvo unutar i između različitih populacija.

[3] DNK analiza po očevoj liniji se temelji na tome da se hromosom Y prenosi od oca na sina relativno nepromijenjen iz generacije u generaciju. Posebni segmenti kromosoma Y koji se zovu kratka tandemska ponavljanja (STRs – short tandem repeats), pregledavaju se i upoređuju sa rezultatima referentnih grupa kako bi se mogla odrediti Y haplogrupa određene osobe te u daljem postupku otkrio najvjerovatniji geografski izvor predaka. Više: https://www.familytreedna.com/learn/dna-basics/ydna

[4] Autosomalni DNK test analizira 22 para hromosoma koje smo nasljedili od oca i majke i koji se nalaze u jezgru skoro svih ljudskih čelija, ali bez analize polnih X i Y hromosoma.
više: https://www.familytreedna.com/learn/dna-basics/autosomal

[5] U molekulskoj evoluciji, haplogrupa (od grč. απλούς, haploûs, “jednostruk, sam, jednostavan”) je grupa sličnih haplotipa koji imaju zajedničko porijeklo na šta ukazuju isti jednonukleotidni polimorfizami (SNP) u oba haplotipa. SNP test se koristi za potvrđivanje haplogrupe. One se označavaju slovima alfabeta. Oznake podgrupa imaju dodatne alfanumeričke kombinacije, na primer R1b1. Haplogrupe Y-hromozoma i mitohondrijske DNK imaju različite oznake. / The International Society of Genetic Genealogy, vidi Haplogroup definition ispod DNA-NEWBIE GLOSSARY, http://isogg.org

[6] Ako neko želi znati svoje genetsko porijeklo do najdaljeg vremena, postoje (2017) firme na čijim webstranicama se mogu naručiti DNA-testovi – vidi web adrese dolje. Uzimanje uzorka DNK napravi se štapićem ili mini tupim češljem koji se trlja po unutrašnjoj strani lica. Na taj način se stanice prime na materijal štapića koji se potom stave u odgovarajuću papirnatu omotnicu koja se dobije poslije naručivanja testa preko internet stranice. Poslije mjesec dana ispitanik putem maila dobiva web-adresu stranice na kojoj može pročitati rezultate. Cijena je u zavisnosti od želje i obima testa, od 100 do 500 američkih dolara. Početkom decembra i tokom ljeta kod nekih firma dobija se popust na cijenu do 30 posto. Uzorci se čuvaju 20-25 godina, te se mogu naručiti dodatni nalazi bez slanja novih uzoraka brisa iz usta.
Vidi detaljno: https://www.familytreedna.com, https://www.ancestry.com,
https://genographic.nationalgeographic.com, https://www.23andme.com/en-int

[7] Karin Bojs i Peter Sjölund, Svenskarna i deras fäder, de senaste 11.000 åren, Albert Boniers förlag, Stockholm, 2016., str. 11 od 387 strana kao e-knjiga.

[8] http://isogg.org,  http://www.eupedia.com

[9] Naprimjer: http://www.ysearch.org, https://www.familytreedna.com/projects.aspx, https://yfull.com/tree, http://www.genecards.org, https://www.gedmatch.com, https://dnagedcom.com

[10] Oko 3 miliona autosomalnih testova kod Ancestry kompanije, oko 1,2 miliona kod 23andMe, te 300.000 kod FTDNA. više: http://isogg.org/wiki/Autosomal_DNA_testing_comparison_chart

[11] autori: D. Marjanović, S. Fornarino, S. Montagna, D. Primorac, R. Hadžiselimović, S. Vidović, N. Pojskić, V. Battaglia, A. Achilli, K. Drobnić, S. Andjelinović, A. Torroni, A. S. Santachiara-Benerecetti, O. Semino,
stručni članak The Peopling of Modern Bosnia-Herzegovina: Y-chromosome Haplogroups in the Three Main Ethnic Groups u časopisu „Anal of Human Genetics“, Volume 69 issue 6 novembar 2005. str. 757-763, , doi: 10.1111/j.1529-8817.2005.00190.x
preuzmi u PDF formatu sa: http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1529-8817.2005.00190.x/full

[12] Razgovor sa rokovodiocem ovog istraživanja prof. Damirom Marjanovićem, web portal Pogled.ba 05. septembra 2015. http://www.pogled.ba/clanak/damir-marjanovic-nacije-ovih-prostora-dijele-dobar-dio-genetickoga-naslijedja/73071 – pristup 10. feb. 2017.

[13] Autori: Pojskić Naris, Silajdžić Elma, Kalamujić Belma, Kapur-Pojskić Lejla, Lasić Lejla, Tulić Una, Hadžiselimović R., Institute for Genetic Engineering and Biotechnology, Zmaja od Bosne 8 Kampus, 71000 Sarajevo, Bosnia and Herzegovina, stručni članak Polymorphic Alu insertions in human populations of Bosnia and Herzegovina, u časopisu „Annals of Human Biology“, Volumen 40, 2013 – Broj 2, Ann Hum Biol. 2013 Mar;40(2):str. 181-185. doi: 10.3109/03014460.2012.756063. objavljeno u Epub-formatu 30. januara 2013.

[14] Više: http://www.eupedia.com/europe/Haplogroup_I2_Y-DNA.shtml

[15] Autosomalni DNK test analizira 22 para hromosoma koje smo nasljedili od oca i majke i koji se nalaze u jezgru skoro svih ljudskih čelija, ali bez analize polnih X i Y hromosoma.
više: https://www.familytreedna.com/learn/dna-basics/autosomal

[16] Jobling MA, Tyler-Smith C., The human Y chromosome: an evolutionary marker comes of age6, Department of Genetics, University of Leicester, University Road, Leicester LE1 7RH, UK, stručni članak u “Nature Reviews Genetics”, 4, str. 598-612 (August 2003) | doi:10.1038/nrg1124

[17] U geneologiji jedna generacija se računa kao 30 godina. Mutacije u YDNK događaju se u prosjeku svake 130-te godine i na osnovu toga određuje se OTPRILIKE broj generacija unazad. / Peter Sjölund, Släktforska med DNA, Sveriges Släktforskarförbund, Stockholm, 2016, str. 30-34.

[18] ispitivanje rezultata genetskog testa pisca knjige na https://www.gedmatch.com

[19] Autori: Eppie R. Jones, Gloria Gonzalez-Fortes, Sarah Connell, Veronika Siska, Anders Eriksson, Rui Martiniano, Russell L. McLaughlin, Marcos Gallego Llorente, Lara M. Cassidy, Cristina Gamba, Tengiz Meshveliani, Ofer Bar-Yosef, Werner Müller, Anna Belfer-Cohen, Zinovi Matskevich, Nino Jakeli, Thomas F. G. Higham, Mathias Currat, David Lordkipanidze, Michael Hofreiter, Andrea Manica, Ron Pinhasi & Daniel G. Bradley. Stručni članak Upper Palaeolithic genomes reveal deep roots of modern Eurasians, Nature Communications 6, Article number: 8912 (2015) doi:10.1038/ncomms 9912, Publikovano na internetu: 16 novembar 2015.

[20] Autori: Fernández E, Pérez-Pérez A, Gamba C, Prats E, Cuesta P, Anfruns J, et al. stručni članak Ancient DNA Analysis of 8000 B.C. Near Eastern Farmers Supports an Early Neolithic Pioneer Maritime Colonization of Mainland Europe through Cyprus and the Aegean Islands. PLoS Genet 10(6): e1004401. doi:10.1371/journal.pgen.1004401, 2014.

[21] Zuzana Hofmanová sa još 37 autora, Early Farmers from across Europe directly descended from Neolithic Aegeans. objavljeno u PNAS doi: 10.1073/pnas.1523951113 bioRxiv. 2015. http://biorxiv.org/content/early/2015/11/25/032763.abstract

[22] Više na: https://www.legalgenealogist.com/2016/08/14/those-percentages-if-you-must

[23] Više na: https://www.familytreedna.com/learn/ftdna/myorigins-population-clusters

[24] Peter Sjölund, Släktforska med DNA, Sveriges Släktforskarförbund, Stockholm, 2016, str. 97-99

[27] vidi: http://isogg.org/tree/ISOGG_HapgrpI.html, http://www.eupedia.com/europe/Haplogroup_I2_Y-DNA.shtml, https://yfull.com/tree/I2, https://www.familytreedna.com/groups/i-2a-hap-group/about/background, http://i2aproject.blogspot.se/2014/05/important-new-snps-for-dinarics.html

[28] detaljno: https://books.google.se/books?id=py01HMuAIh4C&pg=PA168&redir_esc=y&hl=sv#v=onepage&q&f=false

[29] Vidi: https://yfull.com/tree/I2

[30] Prof. Damir Marjanović http://depo.ba/clanak/123105/damir-marjanovic-o-razlicitom-planetarnom-porijeklu-bosnjaka-srba-i-hrvata i

prof. Slobodan Danko Bosanac, Le Monde diplomatique (Hrvatsko izdanje), juni 2006. Godina III broj 6.
str.24-26. http://www.irb.hr/users/bosanac/znanstveni%20rasizam.html

Dr Ana Banjac i dr Bojana Panić, DNK Centar za genetiku, Beograd
http://dnk.poreklo.rs/dnk-otkriva-va%C5%A1e-praporeklo

[31] Prilikom analize rezultata treba imati u vidu da je učestalost testiranja u bogatijim, zapadnim,  državama nekoliko puta veća nego u balkanskim zemljama. Shodno tome, testirane osobe, naprimjer iz Velike Britanije ili Švedske, u svojim rezultatima će dobiti spisak od više hiljada osoba, ”rođaka”, sa kojima imaju podudarne dijelove svojih gena. Iz podataka testa pisca knjige o broju testiranih osoba i ukupnog broja određenih testova, te ukupnog broja oko pet miliona testiranih osoba kod komercijalnih DNK firmi može se ocijeniti da se iz Bosne i Hercegovine testiralo oko 1.600 osoba ili svaki 2.720-ti stanovnik. U Hrvatkoj broj testiranih je duplo veći, 3.300 ili svaki 1.360-ti, u Austriji svaki 835-ti građanin, itd.

 

Advertisements