Preuzmite knjigu u PDF (9,5 Mb) ili u EPUB formatu (4,3 MB).
Pročitajte recenziju knjige koju je napisao historičar prof. dr. Faruk Taslidža.
Pogledajte slike i komentare poslije promocije knjige.
Summary of book and homepage Mostar Kurt family
Cilj ove knjige i stranice nije da promoviše porodične predaje kakvih kao i u drugim porodicama ne manjka ni kod Kurta, nego da usmenoj historiji suprotstavi činjenice iz dostupnih dokumenata i arhiva. Ovdje nećete nači “neustrašive junake koji su imali na hiljade kmetova i pripadalo im je sve dokle oči vide”. Nikome ne koristi pravljenje bolje prošlosti. Ako ostavimo što realniju sliku onoga što se desilo time budućim naraštajima pomažemo da izgrade bolju budućnost.
Kao pomoć budućim istraživačima, na ovoj stranici i knjizi tamo gdje je to bilo potrebno, u najkraćim crtama objašnjena je politička i društvena pozadina nekih događaja i pojava. Za to je korištena ova literatura.
Između ostalog možete pročitati:
Kako je Ahmet Kurt pomogao hercegovačkim franjevcima 1845. godine prilikom izgradnje crkve i samostana na Širokom Brijegu. Ahmetova dva sina, Fadil i Muhamed kao najbolji đaci mostarske medrese upućeni su na studije u Carigrad i Damask. Kako je Fadilov sin, muftija Muhamed Šefket spriječio pogrom Srba u Tuzli 1942. godine i šta je o tome rekao književnik Meša Selimović. Kako je Husein Kurt postao “austrijski špijun” i zašto je u logoru Jasenovac 1945. godine ubijena jedna od najljepših sarajevskih djevojaka Azra Kurt. Saznajte više o Husniji Kurtu, članu predsjedništva AVNOJ-a I ZAVNOBiH-a. Prvi profesionalni glumac iz Mostara bio je Muhamed Kurt, a njegov mlađi brat Mehmed Dželaluddin bio je jedan od dvojice prvih Bošnjaka koji su studirali u Zagrebu (1893). Pogledajte jesu li i vaši preci na spisku 703 Bošnjaka sa fakultetskim obrazovanjem koliko ih je bilo 1939. godine u cijeloj monarhističkoj Jugoslaviji.
Čitajte sve tekstove redom, ili izaberite članak iz menija desno.
Pogledajte iz kojih porodica dolaze supruge mostarskih Kurta i u koje porodice su udavane kćerke Kurta.
Porodica Kurt iz Mostara 
Poštovani gosp. Kurt,
najprije Vam želim čestitati na ovom fantastičnom djelu. I sam se bavim istraživanjem svog prezimena te sam svjestan koliko je vremena provedeno u istraživanju. U knjizi se spominju neretvanski Kurtovi iz Desana. Skoro svi desanski rodovi doselili su tamo nakon oslobođenja kraja od Turaka (cca 1700.). U knjizi Radovana Jerkovića na temelju starih matica župe navodi se da su desanski Kurtovi došli iz Hercegovine. Ne precizira se mjesto.
Svako dobro
VolimVolim
Ova knjiga predstavlja izuzetno važan projekat zbog veoma analitički obrađene teme. Mišljenja same da može biti etalon za svaku drugu porodicu. Maksimalno je iscrpljena raspoloživa građa, koja je na svu sreću sačuvana. Sistematičnost, pedantnost kao i zastupljenost starih fotografija daju ovoj publikaciji posebnu vrijednost i značaj. Očito da je autor uložio ogroman trud pokazujuči koliko je važna tradicija i čuvanje od zaborava rodoslova i opisa funkcija koje su neki članovi ove porodica obavljali, ostavljajuči dubok trag u društvenom životu grada. Nisam imao prilike sa tolikim žarom i zanimanjem čitati sličnu knjigu ovog žanra kao što je ova. Ismet Kurt je pravio veličanstvene bareljefe u bakru, neka ostane zabilježeno da je između ostalog napravio slova za obnovljene spomenike Aleksi Šantiću i Osmanu Đikiću, a Ahmet Kurt se potvrđuje kao umjetnik u pisanju knjige porodičnog miljea. Ovo je jedan od načina kako se potvrđuje ljubav, ne samo prema porodici, nego i prema Mostaru i njegovoj tradiciji. Ko god i ovlaš pregleda knjigu javiti će mu se želja da i sam napiše slično djelo i time sačuva od zaborava dio naše zajedničke prošlosti.
Šemsudin Zlatko Serdarević zlatko.serdarevic@gmail.com
VolimLiked by 1 osoba
Moja nena-majka Ziba Tikvina rođena Kurt kao i njene sestre Hana Džikić i Emina Hadžić, sestre ARIFA KURTA, navedene su u ovoj knjizi. One su bile jako ponosne na svoje porijeklo.
VolimVolim
Impresivno zaista, trud vrijedan divljenja! Zadatak autora je bio otežan time što je od IMENA KURT došlo do izgradnje prezimena što je prilično čest slučaj u Bošnjaka, a još teži što je ta riječ osim značenja u turskom jeziku imala i značenja u drugim – romanskim odnosno germanskim jezicima. Autor je morao argumentovati (osim porodičnog predanja!) vezu Kasumović-Kopčić-Kurt. Uživao sam čitajući i gledajući faksimile dokumenata.
Prof.dr.sc Dževad Drino
Šef Katedre za historiju države i prava
Pravni fakultet Univerziteta u Zenici
VolimLiked by 1 osoba
Svaka čast i čestitke autoru. Sveobuhvatno, studiozno i drugima motiv više da se posvete svojoj tradiciji, korjenima, za svjetliju i bolju budućnost…
VolimVolim