Doc. dr. Faruk Taslidža
Univerzitet ‘’Džemal Bijedić’’ u Mostaru
Fakultet humanističkih nauka
Odsjek za historiju
Univerzitetski kampus bb
88104 Mostar
Knjiga ”Porodica Kurt iz Mostara – historija i rodoslov” pažnje je vrijedan istraživački prilog autora Ahmeta Kurta. U fokusu Kurtovog interesovanja je historija i rodoslov njegove porodice. Autor ide tragom porodičnog stabla i sačuvanih predanja. Sve to kritički sagledava i provjerava pomoću dostupnih historijskih izvora i relevantne literature. Pored bogate građe Arhiva HNK, te Arhiva i biblioteke Franjevačkog samostana u Mostaru, Kurt se pri istraživanju koristio svjedočenjima, intervjuima, a konsultovao je i brojne geneaološke baze podataka. Pritom je napravljen jasan otklon od raznih nepouzdanih internetskih portala i foruma koji se uglavnom na nestručan i tendeciozan način bave porijeklom stanovništva u Bosni i Hercegovini.
Kurtovi istraživački rezultati su konkretni i jasni. Oni ponekad koriguju određena pogrešna tumačenja koja su se vremenom uvriježila u domaćoj historiografiji. Autor pažljivo prati razvoj svoje porodice kroz razne historijske mijene. Dolazi do zaključka da je porodica Kurt domaćeg, autohtonog bošnjačkog porijekla, te da su njeni pripadnici tokom duge osmanske epohe, svojom sposobnošću i vojničkim zaslugama, sticali visoka zvanja, položaje i posjede.
Autor iznosi i mišljenje po kojem bi se Kurti u geneaološkom smislu mogli dovesti u vezu sa uglednom begovskom porodicom Kopčić iz Rame. Smatramo da bi bilo značajno uložiti i dodatni istraživački napor da se ta osnovana pretpostavka i definitivno potvrdi kao tačna. Prema autorovom mišljenju, preci Kurta su se tokom XVI stoljeća, u doba kontinuirane osmanske teritorijalne ekspanzije, iz Bosne iselili negdje u Panonsku niziju (Undžurovinu). Kasnije su jedno vrijeme (tokom XVII st.) službom bili vezani za mjesto Perušić u Krčko-Ličkom sandžaku, i tada su se prezivali Kasumović. Prema sačuvanom predanju, a koje se uklapa u historijski kontekst, dio porodice Kasumović (kasniji Kurti) se nakon habsburškog osvajanja osmanskih ličkih tvrđava (1689. godine), povukao ka istoku i naselio u grad Mostar u Hercegovačkom sandžaku. Od tada datira i novi naziv porodice, čiji se članovi prvi put sa prezimenom Kurt spominju u sidžilu blagajskog kadije iz prve polovine XVIII stoljeća.
Autor knjige vrlo precizno prikazuje kasniji uspon Kurta i njihovu afirmaciju u sklopu vojničkog i ulemanskog staleža (XVIII i XIX stoljeće). Na jedan odmjeren način Ahmet Kurt je rasvijetlio biografije istaknutih predstavnika svoje porodice iz kasnog osmanskog i austrougarskog perioda (1878-1918), te iz razdoblja monarhističke (1918-1941) i socijalističke Jugoslavije (1945-1992). Iz svega toga jasno se ocrtavaju i sva tragična iskušenja XX stoljeća, u toku kojeg sudbina porodice Kurt po mnogo čemu podsjeća na sudbinu cijelog bošnjačkog naroda. U svakom slučaju, čitaocima je približena prošlost jedne ugledne porodice, koja u protekla tri stoljeća aktivno sudjeluje u društvenom životu grada Mostara. Uz to, autor u knjizi prati i Kurte koji su se slijedom različitih životnih okolnosti iselili iz Mostara, te postepeno formirali porodične ogranke širom Bosne i Hercegovine i regiona.
Rukopis ”Porodica Kurt iz Mostara – historija i rodoslov” plod je velikog entuzijazma autora Ahmeta Kurta, kojim su bitno proširena bosanskohercegovačka geneaološka saznanja. Naravno, rukopis donosi i nove crtice iz historije Mostara, te će sigurno poslužiti kao polazna osnova za neka buduća istraživanja. Zbog svega toga, skora pojava štampane verzije ove knjige bit će prvorazredni kulturni događaj.
Mostar, 22. VI. 2016.
Doc. dr. Faruk Taslidža
Porodica Kurt iz Mostara 