Otvori rodoslov!
Hadži hafiz kurra Muhamed Kurt (1850-1940)
Hadži hafiz kurra Muhamed Kurt (1850-1940) je umro u devedeset prvoj godini.

Muhamed se rodio 1850. godine. Njega i starijeg brata Fadila otac hadži Ahmet je školovao. Po završetku mekteba i ruždije prelaze u Karađozbegovu medresu. Poznati muftija Mustafa Sidki Karabeg pored muftijskog zvanja uzeo je jednu halku (razred, grupa đaka) i izveo ih do kraja. Najbolji đaci u toj grupi su bili Abdulah ef. Riđanović, Ahmed ef. Dizdar, Salih ef. Alajbegović, Fadil ef. Kurt i hadži hafiz Muhamed ef. Kurt. Posljednja trojica odoše u Istanbul, gdje su i stroge (ruus) ispite položili i sva trojica muderisi bili: Fadil ef. Kurt u Travniku. a brat mu H. hafiz Muhamed ef. i Alajbegović u Mostaru81. U Istanbulu je slušao predavanja istaknutih alima, podvrgao se strogom ispitu i dobio »ruus« titulu. Tamo je položio i dobio diplomu na »kiraeti seb’u« i postao kurra hafiz82.

Po završetku studija otišao je u Meku i hadž obavio. Pred okupaciju Bosne i Hercegovine 1878. godine vratio se u Mostar i stupio na dužnost u Roznamedži Ibrahim efendijinu medresu gdje je kao muderis predavao razne predmete iz islamistike sve do 1924. godine kada je ova medresa zatvorena. 1890. godine moli Zemaljsko vakufsko povjerenstvo da mu se dodijeli dekret za mujezinsku službu. Bio je učen i pred njim je mnogo talebe završilo nauke, naročito iz okoline Nevesinja gdje je u Kljunima imao kulu i posjede. Ženi se sa dvadeset godina mlađom Munirom Žujo iz Travnika. Godine 1909. Munira daje punomoć Muhamedu Šefketu Kurtu koji je tada bio muderis u Travnika, vjerovatno za obavljanje obavljanje njenih imovinsko-pravnih poslova. Dobivaju sedmero djece: Aliju, Fazliju, Ahmeta, Fatimu, Husniju, Atifu i Šemsu. Muhamed je imao i dvije sestre kojima ne znamo imena. Jedna se udala u Travnik za brata Muhamedove žene Munire Žujo. Po udaji i preseljenju u Mostar, odnosno Travnik, ove dvije nevjeste izvršile su i uzajamnu zamjenu imanja koja su njima po nasljedstvu pripadala. Druga Muhamedova sestra udala se vrlo mlada za Mujagu Komadinu koji je bio gradonačelnik Mostara od 1909. pa do kraja Prvog svjetskog rata 1918. godine. Ta Mujagina žena otišla je u Konjic odakle su Komadine bile rodom da se porodi. Tamo je u dvadesetoj godini umrla na porodu zajedno sa djetetom. Iz nekog razloga, Muhamed je za smrt sestre krivio Mujagu Komadinu i sa njim je prekinuo svaki kontakt mada su se često službeno sretali, što možemo vidjeti iz više zapisnika83. Kada je 86-šestogodišnji Mujaga Komadina 1925. godine bio na samrtničkoj postelji, poručio je Muhamedu da, ako može dođe i halali (oprosti) Mujagi sve eventualne grijehe. Muhamed je došao i halalio mu. Muhamed je bio zadnji imam Memi hodžine džamije na Carini sve do njenog zatvaranja 1940. godine.

Smrtovnica hadžije Muhameda Kurta

Prije noći u kojoj će umrijeti, pozvao je sve ukućane i rekao im da će on noćas umrijeti i poručio im da ne smiju plakati. U ratnom vihoru 1992-95. godine ukradene su najstarije knjige i diploma (idžazetnama) iz njegove biblioteke iz kuće u Kurtovoj ulici broj 3. Idžezetnama je pojavljuje 2016. godine i promijenila je desetak “vlasnika”, da bi na kraju dospjela do Dejana Spaića iz Sarajeva. Više o tome.

 Klanjanje dženaze hadži Muhamedu Kurtu u Tera Jahje džamiji na vrhu Carine
18. januar 1940. godine, sati 14.30. Klanjanje dženaze hadži Muhamedu Kurtu u Tera Jahje džamiji na vrhu Carine

Sahrana Muhameda Kurta 18. januar 1940.
18. januar 1940. godine, tri sata poslije podne, padao je prvo snijeg, a zatim kiša. Dženaza hadži Muhameda Kurta kreće se prema glavnom ulazu u Carinski harem koji se nalazio preko puta ulaza u baštu gostione „Lira“ (vide se stepenice i ograda bašte). U dubini slike vidi se munara Tera Jahja džamije gdje je dženaza klanjana. Na slici označeni brojevima su: 1. Salih – unuk Muhameda i sin njegovog sina Alije (1931-1945). Broj 2. Džemil-Džemo, Salihov brat rođen 1934. Pošto je padao snijeg ukućani su šestogodišnjem Džemi sakrili cipele da ne ide na dženazu, ali ih je on ipak pronašao i otišao na sahranu. Broj 3. Salih (Huseina) Kurt (1915-1989). Broj 4. Husein (1875-1959), Salihov (3) otac. Broj 5. Brat Salih-age Brkića, oca Aiše, majke dječaka Saliha (1) i Džemila (2).
Kućna lista Muhameda Kurta
Kućna lista hadži Muhameda Kurta od 13. marta 1923. godine koja je rađena za potrebe opštinskog vojnog odjeljenja. Na spisku vidimo suprugu Muniru i sedmero djece, kao i Aišu, suprugu sina Alije. Kao Alijino zanimanje navedeno je „pisar“, Fazlijino „činovnik“, a Husnijino „študent“. Sin Ahmet koji je bolovao od „španske groznice“ je označen kao nesposoban za vojsku.

Hadži Muhamed Kurt, muderis u Mostaru, umro je u devedesetoj godini 18. januara 1940. godine i sahranjen je u Carinskom haremu84. 1940-tih godina oduzimanje zemlje je muslimanima uglavnom bilo dovršeno, pa je interesantno pogledati njegovu ostavštinu. On je imao vlasništvo na raznim parcelama u raznim dijelovima. Ako sve ove dijelove pretvorimo u površine kojima je Muhamed bio stopostotni vlasnik, dobivamo da je on imao u Humilišanima kuću sa okućnicom od 1,5 dunum, te 15 dunuma oranice, 13 dunuma livada i pašnjaka i 11 dunuma vinograda i voćnjaka. Imao je kućište od 2 dunuma i 66 dunuma oranica i pašnjaka kao mirie zemlju u selu Kljuna kod Nevesinja. U selu Bijenja imao je 10 dunuma, a u selu Sopilja 7 dunuma. Ukupno, Muhamed Kurt je ostavio 125 dunuma ženi i djeci, pa su se ti posjedi dalje usitnjavali u dijelovima od 14/88 sinovima, a kćerkama 7/88 i slično.

Tri sina hadži Muhameda Kurta, s lijeva: Alija (1893-1974), Fadil/Fazlija (1895-1968) i Husnija (1900-1959)
Tri sina hadži Muhameda Kurta, s lijeva: Alija (1893-1974), Fadil/Fazlija (1895-1968) i Husnija (1900-1959)

26. septembra 1920., u dvadeset sedmoj godini, sin Alija se ženi 24-godišnjom Aišom, kćerkom Salih-age Brkića. Na osnovu posebne molbe. Šerijatski sud je dozvolio vjenčanje kod kuće. Alija je radio je kao službenik na Rudniku mrkog uglja u Mostaru. Poslije jedanaest godina braka rađa se sin Salih, a tri godine kasnije (1934) sin Džemil. Salih se u ljeto 1945. godine kupao na Neretvi u Bijelom Polju. Plivajući na suprotnu obalu umorio se i utopio u svojoj četrnaestoj godini. Sedam dana kasnije njegovo tijelo je pronađeno prije Skakala, desetak kilometara nizvodno od mjesta nesreće. Dugo vremena poslije gubitka sina Saliha, otac Alija se povlačio sam u sobu i u tišini plakao.

Vjenčani list Alije Kurt i Aiše Brkić od 26. septembra 1920.
Vjenčani list Alije Kurt i Aiše Brkić od 26. septembra 1920.

Fazlija je radio kao službenik u Fabrici duhana u Mostaru na obuci procjenitelja duhana. 22. februara 1946. u svojoj pedeset prvoj godini ženi se četrdeset jednogodišnjom Zehikom Vejzović iz Bijelog Polja sjeverno od Mostara. Nisu imali djece.

Fazliju (Fadila) i Aliju više puta u svojoj knjizi Sarajevske uspomene spomenuo je pisac Alija Nametak. 1967. godine dva brata su Islamskoj vjerskoj zajednici uplatili po 50 novih dinara za opravku mostarskih harema (mezarišta).

Sin Ahmet umire 5. januara 1942. u pedeset drugoj godini od zapaljenja pluća i njegovo nasljedstvo je pripalo njegovoj majci Muniri pošto isti nije imao djece niti suprugu. Munira je pred Kotarskim šerijatskim sudom 24. marta 1942. godine pred svjedocima Osmanom Maslom i Mehmedbašić Hatidžom izjavila da se odriče nasljedstva iza umrlog sina koje se sastoji od mulk-zemljišta 1/6 i mirije-zemljišta 1/1 u korist svojih kćerka Atife i Šemse.

munira-kurt-žujo
Supruga hadži Muhameda, Munira rođena Žujo iz Travnika.
Atifa i Šemsa Kurt
Na slici desno Muhamedove kćerke Atifa i Šemsa koje se nisu udavale pošto nisu mogle napustiti svoga oboljelog brata Ahmeta kojemu je bila potrebna svakodnevna njega. Atifa je bila član ženskog odbora Kulturno-prosvjetnog društva Gajret u Mostaru koji je osnovano 1919. godine.

 

Hadži hafiz kurra Muhamed Kurt na koricama knjige Sejfe Kajmovića – MOSTARSKA ULEMA

Sljedeća stranica

81 Nametak, Hasan, Kalendar Narodna uzdanica za 1941., godina IX str. 75-78

82 Kurra hafiz je  hafiz koji zna Kur’an napamet na sedam, odnosno, deset mutevatir kiraeta – arapskih dijalekata i narječja koja su bila prisutna u vrijeme Objave. U osnovnu razliku između kiraeta možemo ubrojati i njihov stepen vjerodostojnosti po kome su rangirani i iz čega proističe određeni šerijatski propis.

83 Naprimjer, 23. marta.1894. održan je sastanak Gradskog kotarskog ureda u Mostaru na kojem su bili prisutni: Džabić Ali efendija, mostarski kadija hafiz Hasan, hadži Ahmed efendija Džabić, hadži Muhamed efendija Kurt, Mujaga Komadina, hadži Mustafa Behlilović, Hasanbeg Lakišić, Ahmed efendija Karabeg, hadži Husaga Kajtaz, Ahmedbeg Hadžiomerović, Alaga Dizdar, hadži Muhamed Efica, hadži Jusufbeg Bakamović, Hamza efendija Puzić, Fazil Mahmutaga, Avdaga i Muhamed efendija Ćemalović.

84 Veliki i Mali carinski harem se nalazio na mjestu današnje željezničke i autobuske stanice i sastojao se od dvije parcele. Harem je ekshumiran 1965 godine. Najstariji obilježeni nišani su iz 1725. godine. Tu se nalazilo veoma mnogo lijepo oblikovanih i ukrašenih nišana visokih i preko tri metra. Tu su rahmetlije mnogih mostarskih porodica kao npr: Kurta, Serdarevića, Balića, Dizdara, Džinića, Ćumurija, Ćemalovića, Milića, Muslibegovića, Dajidžića, Ćišića, Brkića, Lakišića, Alikalfića, Alibegovića,Vejzića, Džinovića, Dizdarevića, Ramića, Dadića, Rizikala, Komadina, Kazazića i mnogih drugih.

Advertisements

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s