Tuzlanska grana mostarskih Kurta

Hadži Fadil ef. Kurt (1845-1893), muderis u Travniku, sin Ahmeta

Ime na njegovoj diplomi (idžazetnami68) je: Mostari Muhammad Fadil ibn al-hagg Ahmad ibn Nuh (Mostarac Muhamed Fadil sin hadži-Ahmetov, sin Nuhanov)

Hadži Fadil efendija Kurt, sin Ahmet alemdarov, rođen je oko 1845. godine u Mostaru. Početne nauke, zajedno sa svojim mlađim bratom Muhamedom, te sa Muhamedom i Sulejmanom Džabićem, Abdulahom Riđanovićem, Mustafom Hadžimahmutovićem, Ahmetom Hadžialićem, Mustafom Behlilovićem, Salihom i Omerom Muslibegovićem, Salihom Alajbegovićem i Ahmedom Dizdarom, slušao je i idžazet uzeo pred muftijom Mustafom Karabegom u Mostaru69. Muftija Karabeg bio je i muderis Karađozbegove medrese i predavao je Fadilu Kurtu i ostalim đacima sve vjerske predmete: tumačenje Kurana (tefsir), islamsku tradiciju (hadis), islamsko pravo (fikh), filozofiju islamskog prava (hikmeti-tešri), apologetiku (akaid), logiku (mantik) i književnost arapskog jezika. Poslije završetka medrese Fadil i još dvojica najboljih đaka (druga dvojica su bila njegov mlađi brat Muhamed i Salih Alajbegović) bivaju upućeni na školovanje u Istanbul gdje su studirali islamske nauke nekoliko godina. Idžazetnamu iz racionalnih i tradicionalnih nauka mu je izdao Muhammad Amin ibn Utman al-Batumi 19. rebiu-l-ahira 1294 (1877.) u Hekim Čelebi medresi u Istanbulu70. Ispisao ju je kaligrafskim pismom Bosnevi hafiz Hamid. Po povratku sa studija postavljen je za muderisa na medresi Mehmed-paše Kukavice u Travniku na kojoj je predavao sve vjerske predmete.71

Hadži Fadil ženi se Fatimom Telalbašić iz Travnika. Dobivaju četvero djece, tri sina i kćer: Muhameda Šefketa, Nuriju, Asima i Zibu, svi rođeni u Travniku. Asim je živio u Sarajevu i imao ugostiteljski objekat. Ženi se sa Maricom, djevojkom iz sarajevske ugledne katoličke familije. Marica, nažalost, umire mlada tako da nisu imali djece. Mostarski Šerijatski sud dobija molbu 1904. godine iz Erdena (grad u južnoj Turskoj koji se danas zove Adana) od Asima ef. Kurta. To je vjerovatno pomenuti Fadilov sin. Drugi sin Nurija, je studirao veterinu u Istanbulu. Prilikom potapanja broda na Bosforu tragično gine kao pripadnik mladoturaka, turske nacionalističke i reformističke organizacije, osnovane potkraj XIX. stoljeća koja je vodila ustanak protiv apsolutističkog sultana Abdul Hamida II. Bili su privrženi sekularističkoj ideologiji kakva je tada bila moderna u Francuskoj. Nurija je 1908. godine živio u Travniku odakle moli Šerijatski sud u Mostaru o ”priposlanju katastarskih izvadaka”. Šerijatski sud u Mostaru dobija 1912. godine nalog Zemaljske vlade u Sarajevu o ”Nuriji Kurtu, otomanskom časniku”. Ne znamo o čemu se radilo. Kći Ziba (1887-1964), udala se za trgovca hadži Mehmed-agu Turalića. Dobili su sedmero djece: kćerke  Fata (1910), Sajda (1912), Paša (1916) i Fadila (1918), te sinove Adil (1904), Hamdo (1921) i Ismet (1924).

Hadži Fadil efendija Kurt umire u Travniku 1893. godine gdje je i sahranjen. Supruga Fatima ostaje sama sa troje djece u dobi od šest do četrnaest godina. Fadilov otac, hadži Ahmet iz Mostara gdje je živio moli 1894. godine Zemaljsko vakufsko povjerenstvo da se dodijeli pomoć nasljednicima njegovog sina, Mehmeda Fazlije Kurta, muderrisa u Travniku72. Kod njega se u Mostaru poslije smrti oca školovao Fadilov sin Muhamed Šefket. Supruga Fatima također iste godine moli ZVF za isplatu zaostalih muderrisovih plata.

Godinu dana poslije njegove smrti Vakufska komisija u Travniku dostavlja Zemaljskom vakufskom povjerenstvu za BiH molbu Osman-begova džemata za imenovanje Derviša Pihura na mjesto muderrisa i imama, umjesto umrlog Fadila Kurta.

Muški potomci hadži Fadila: Muhamed Šefket Kurt i svi njegovi potomci.

Ženski potomci hadži Fadila: djeca Fadilove kćerke Zibe (1887-1964), udate  za trgovca hadži Mehmed-agu Turalića: kćerke  Fata (1910), Sajda (1912), Paša (1916) i Fadila (1918), te sinovi Adil (1904), Hamdo (1921) i Ismet (1924).

Sljedeća stranica