„Toponimi su vrsta riječi koje označavaju imena mjesta, njiva, pašnjaka, polja, naselja, gradova, ulica, trgova, dijelova grada i naselja i slična mjesta. Spadaju u oznake koje daju prve informacije o određenim mjestima, ljudima, kulturama, vjerama i običajima onih koji žive ili su živjeli na tim mjestima i spadaju u prvorazredne historijske i kulturno-historijske izvore i spomenike. Njihovo uništavanje predstavlja akt brisanja znakova postojanja ljudi, pojedinaca i zajednica etničkog, nacionalnog, vjerskog ili kulturnog karaktera, zbog čega ta imena i predstavljaju sastavni dio historijskog spomeničkog obilježja i karakteriziraju prostor“.33 U Bosni i Hercegovini ima više toponima koji su vezani za mostarske Kurte.
Najpoznatija Kurtovina34 se nalazi na Širokom Brijegu i bila je vlasništvo Ahmet-age Kurta, sina Nuhan-age alemdara. Poslije prodaje 1845. godine na tom mjestu hercegovački su franjevci, nakon odvajanja od matice Bosne Srebrene, izgradili samostan i crkvu. Veličina prodane zemlje je bila pola talijanske milje sa jednom četvrtinom (1 tal. milja = 1855 metara) što odgovara površini 927x 427 metara ili oko 40 dunuma35.
Kurtovina, danas zaselak sela Kazaginac, nalazi se uz branu na južnoj obali umjetnog jezera Buško blato, nekadašnjeg Buškog polja kod Tomislavgrada, ranije poznato kao Duvno. U zaseoku Kurtovina, nedaleko od puta Karlov Han – Split, bilo je više starih grobova koji su uništeni prilikom izgradnje asfaltne ceste. „Na zemljištu Mate i Ivana Ćurkovića, u Kurtovini, nalaze se ostaci Kurtovog hana s debljinom zidova 0,90 m i visine 1,5 m. Ovaj han se spominje u narodnim pjesmama kao han Kazaginac. Po kazivanju mještana, oko 1900. godine han je mogao primiti 100 konja, objekat je bio na dva boja. I danas se u zidovima vide ostaci alka za koje su vezani konji u hanu. U Mostaru je poznata obitelj Kurt koja je imala kmetove u duvanjskom kraju. Zanimljivo je zabilježiti da se u hanskom dvorištu nalazi jedan grob neutvrđenog identiteta.“36
Mostarski Kurti imali su više posjeda u selima blizu Nevesinja, najviše u selu Kljuna. Tako u Kljunima postoje toponimi Kurtova šuma, Kurtova avlija i Kurtova kula.
U Tuzli, u mahali Mejdan, ulica u kojoj je stanovao tuzlanski muftija Muhamed Šefket Kurt nosi ime Muftije efendije Kurta – vidi Google kartu.
U Bosni i Hercegovini ima i drugih toponima koji vjerovatno nisu vezani za mostarske Kurte. Naprimjer, na putu Nevesinje-Gacko, blizu sela Rilja, nalazi se Kurtov do. U Dobreljima kod Avtovca (šest kilometara od Gacka) na sjeverozapadnoj strani brda Gata nalazi se Kurtova gomila, a u Gacku Kurtov vir. Kod Prozora postoji Kurtagin dolac. Na obroncima planine Grmeč nalazi se Kurtovo selo, koje se danas zove Gornji Srbljani, i drugo.
33 Filipović, prof Muhamed, Nezavisne novine, 20. 06. 2007.
34 S jezičnog stanovišta Kurtovina je naziv posjeda osobe koja se zove Kurt, dakle Kurtovo imanje, a tvori se dodavanjem nastavaka –ovina ili –evina kao što je slučaj s brojnim imenicama kojima se označava pripadnost: djedovina, očevina, babovina, begovina.
35 Bakula, fra Petar, Hercegovina prije sto godina: Topgrafsko-historijski šematizam franjevačke kustodije i apostolskog vikarijata u Hercegovini, 1867. str. 38-50
36 Skupina autora: Spomenici kulture i prirode duvanjskog područja, RZZSKP, Mostar 1977. Vidi takođe: http://velika-vinica.blogspot.ba/2016/03/spomenici-kulture-i-prirode-duvanjskog.html
Porodica Kurt iz Mostara 
Pozdrav Minji od njegovih prijatelja iz Bugojna
VolimVolim
Veoma zanimljiva stranica! Svaka čast, uz srdačan pozdrav iz Herceg Novog.
VolimVolim
Bas sam se iznenadio kad sam vidio Vasu stranicu. Moj otac je iz zaseoka Kurtovina, danas dio Kazaginca u duvanjskoj opcini. Prema predaji sam cuo da je Kurtovina dobila svoje ime po nekim Kurtima vlasnicima zemlje. Uvijek sam htio saznati tko su bili ti ljudi. Znao sam da su bili iz Mostara ali sada sam saznao mnogo vise zahvaljujuci ovoj stranici. Hvala! Lijep pozdrav iz Kanade.
VolimVolim